Napravite vježbu – unutarnji pogled na sebe kako biste osnažili resurse za sve životne krize:

Psihološka otpornost u svima nama postoji za sve što nam je dano proživjeti.

Vježba osnaživanja psihološke otpornosti se odvija putem 3 koraka –

1. korak je vaša prošlost (stvari koje ste prošli i proživjeli – prođite ih na nevidljivoj lenti vremena), to su vaše prošle brige, problemi, tuge, gubici, to su smrti, Domovinski rat, to je sve ono zbog čega ste patili ili se strašili.

2. Je sadašnjost (to je vježba mindfulnesa (= hrv.prijevod je osviještena prisutnost) u kojem se od vas traži da svladate osviještenost prijema informacija putem ulaznih kanala (oka, uha, usta, nosa, dodira). Što je to što u ovom trenutku vidite, mirišete, čujete, dodirujete, okusite? Zaustavite protok misli o bilo čemu, samo se skoncentrirajte na svoje doživljaje sada i ovdje. Ovaj konkretan dan je lijep. I drugima je teško. Svi smo jedno.

3. korak je budućnost (eng. time jump = skok u budućnost u kojoj zamišljamo npr. 2025. je godina i sjećamo se onog davnog corona virusa 2020). Vizualizirajte si što ćete prvo napraviti kada prođe sve ovo što nas sputava i ograničava.

Ugroženi ljudi imaju prirodnu i pozitivnu sklonost da se obrane i zaštite ili da pobjegnu. Te se reakcije manifestiraju u povećanoj mišićnoj napetosti, bržem disanju ili bržem lupanju srca (pojačana pobuđenost=stres).

Stres djeluje na psihičke i tjelesne procese pa je stoga važno prepoznati pojedince u stanju stresa.

Ponašanje pojedinca može povećati ili smanjiti stres.

Stres čini ljude nesretnima i sprječava ih u radu, utječe na zdravlje, uzrokuje međuljudske sukobe.

Stres djeluje na cijelu zajednicu.

Svrha relaksacijskih vježbi je prekidanje kruga napetosti i tegoba.

Opuštanje se treba naučiti. Različiti su načini opušanja: čitanje, pjevanje, slušanje glazbe ili jednostavno odmaranje. Upitajte se što činite kako biste se opustili? Ljudi se u stanju stresa teško opuštaju pa se stoga trebaju naučiti specijalne vježbe relaksacije (internet je dobar izvor poduke o tehnikama relaksacije, iskoristite vrijeme u izolaciji za učenje novih tehnika, npr. Mindfulness).

Tjelesna konstitucija i ličnost se teško mijenjaju, a pod utjecajem stresora slabosti postaju očitije.

Međuljudski konflikti mogu biti uzrokovani stresom.

Upozorimo jedni druge da ne gubimo energiju na svađe i razmirice već uložimo u produktivan rad i rješavanje problema s kojim se suočavamo.

Uobičajene socijalne aktivnosti koje pomažu u suočavanju sa stresom su glazba, ples, pjevanje, proslava i sport. Tada ljudi u okupljanju doživljavaju zadovoljstvo i udaljuju se od negativnih emocija. Ove socijalne situacije se u našoj krizi s koronavirusom ne mogu obavljati grupno, već unutar svojih domova. Budimo kreativni zahvaljujući suvremenim tehnologijama i dijeleći pozitivu. Društvene igre u obitelji, obavljanje korisnog posla, odnosno svaka produktivna aktivnost je lijek i treba ju poticati.

Negativni načini suočavanja sa stresom su putem posezanja za alkoholom i opijatima koji imaju ugodan kratkotrajni efekt, ali štetni efekti traju duže. Alkohol i droge povećavaju anksioznost, depresiju, smanjuju apetit i snagu, dovode do gubitka obitelji, prijatelja i sposobnosti za rad. Umjerenost je vrlina koju je neophodno razviti za dobrobit zdravlja.

Vježbe disanja su prvi korak smanjivanja napetosti, tjeskobe i panike. Naučite pravilno disati.

Vježbe vizualizacije 1x dnevno – npr.:
„sjednite udobno, najbolje na nekom mirnom mjestu, sa stopalima položenim na tlo, zatvorite oči, dišite lagano kroz nos, obratite pažnju na vaše mišiće i nastojte osjetiti kako sa svakim izdisajem postajete sve opušteniji, radite tako kroz 2-3 minute, sada se sjetite nekog ugodnog i lijepog mjesta koje ste posjetili i zamislite da ste sada tamo na tom mjestu, ako vam nadođu neke druge misli, samo promatrajte kako dolaze i odlaze, čak i brige i neugodne misli otići će ako ih vi ne zadržavate, vi se duboko odmarate na ugodnom mjestu, prisjetite se kako ono izgleda, zvuči, osjetite ga, pustite ostale misli da dođu i odu, nakon 10 min recite  Doviđenja tom ugodnom mjestu, ali upamtite da ćete se tamo ponovo vratiti, udahnite duboko nekoliko puta i tada otvorite oči.
Tjelovježba se nikako ne bi smjela ispustiti iz jednadžbe zdravlja. Posegnite za aplikacijom koja će biti vaš osobni trener i odradite preporučenih 150 minuta tjelovježbe tjedno.
Masaža je aktivnost koja tijelu odnosi napetost.

SUOČAVANJE S COVID-19 PANDEMIJOM

STRES JE NAŠ SUPUTNIK STOLJEĆIMA

Jeste li znali da riječ STRES datira iz 14. stoljeća sa značenjem patnja, muka, neprilika, nesreća ili tuga?
Isto značenje se zadržalo do danas!
Stres je neizbježiv  dio života I ljudsko funkcioniranje ovisi o tome kako se ljudi s njim nose.
Određene situacije izazivaju stres u svim ljudima, dok poznajemo I takve stresove, a I takve ljude koji se samo nekim pojavama stresiraju.
Koliko će stresa izazvati neki događaj u našem životu ovisi o vrsti događaja I o našim pojedinačnim karakteristikama. Evo slike suvremenog stresora.

Ranjiva osoba je ona koja nema dovoljno resursa za suočavanje sa stresom. Pomozimo joj!

PRILAGODBA NA BOLEST

Stresori vezani uz zdravlje uključuju da trebamo svladati slijedeće nivoe (izazove) prilagodbe:

• Nositi se s boli i onesposobljenošću
• Nositi se s uvjetima u bolnici na primjeren način
• Uspostaviti primjeren odnos sa stručnim osobljem
• Zadržati primjerenu emocionalnu ravnotežu
• Zadržati zadovoljavajuću sliku o sebi
• Održati odnose s obitelji I prijateljima
• Pripremiti se na neizvjesnost

Najvažnija strategija suočavanja s bolešću je traženje smisla u patnji. “Patnja sa svrhom podnosi se lakše od patnje bez cilja, koristi I značenja.”

Nažalost, možda su potrebne bolesti kako bismo osvijestili neprocjenjivu vrijednost zdravlja.

STRATEGIJE SUOČAVANJA SA STRESOM

Prvu kategoriju strategija čine one aktivnosti kojima se smanjuje napetost uzrokovana stresom. To su mehanizmi suočavanja i uključuju: samokontrolu, humor, vikanje, plakanje, hvalisanje, razgovaranje o problemu, razmišljanje o problemu, namjerno trošenje energije.

Ako se ove strategije ne koriste prikladno ili se koriste na pretjeran način (osoba govori previše ili joj sve postaje smiješno ili se nekontrolirano ponaša) tada ovi isti mehanizmi postaju simptomi da je došlo do gubitka kontrole i dezorganizacije. U tom slučaju preporuča se kontaktiranje specijalista za psihičko zdravlje – psihijatra.

Smanjivanje emocionalne boli ili muke uključuje strategije poput izbjegavanja, minimaliziranja, udaljavanja, selektivne pažnje, pronalaženja pozitivnih vrijednosti u negativnim događajima. Bihevioralne strategije kao što su bavljenje tjelovježbom, meditiranje, konzumiranje alkohola, iskaljivanje srdžbe i traženje emocionalne podrške (mehanizmi samozavaravanja ili iskrivljavanja stvarnosti).

KAKO SE SUOČITI SA ŽIVOTNIM ZAHTJEVIMA?

Bezbroj je resursa, evo nekih:

• Pozitivna vjerovanja
• Vještine rješavanja problema
• Socijalne vještine
• Socijalna podrška
• Prethodne krize
• Pozitivne snage u pojedincu
• Tjelesne odlike
• Psihološka otpornost
• Emocionalna inteligencija
• Spremnost na učenje (o životu)
• Materijalni resursi
• Snalažljivost
• Vjera
• Povjerenje
• Otvorenost
• Nada

2 KATEGORIJE ZNAČENJA  BOLESTI

Bolest ima 2 značenja:

1. Bolest je izazov. Ovim stajalištem potiču se aktivne  I općenito prilagodbene strategije suočavanja s bolešću. Na bolest se gleda ko na bilo koju drugu životnu situaciju koja postavlja specifične zahtjeve I zadatke koje treba svladati. Strategije suočavanja s ovim pristupom su suradnja s medicinskim osobljem, traženje informacija, pronalaženje zamjenskih zadovoljstava, racionalno modulirana aktivnost I pasivnost.
2. Bolest je neprijatelj. Na bolest se gleda kao na invaziju neprijateljskih snaga. S bolešću se borimo I želimo ju pobijediti! Uobičajene emocionalne popratne reakcije tog značenja su anksioznost, strah i/ili srdžba. Potiče se borba ili bijeg, ovisno o procjeni vlastitih snaga. Ovakav stav prouzrokuje nijekanje I projekciju, bespomoćnost I spremnost na predaju.

Dakle, bolest je izazov! Još jedan u našem životu!

 
Znanstvenici su utvrdili postojanje 13 dimenzija suočavanja sa stresom.

Prva dimenzija odnosila se na AKTIVNO SUOČAVANJE, to jest poduzimanje konkretnih aktivnosti za otklanjanje stresora ili umanjivanje njihovog djelovanja.

Druga dimenzija je PLANIRANJE, što znači promišljanje o mogućim načinima suočavanja sa stresom i odabir strategija djelovanja.

ZANEMARIVANJE DRUGIH AKTIVNOSTI - podrazumijeva ostavljanje po strani drugih okupacija kako bi se osoba mogla posvetiti isključivo suočavanju sa stresorom;

SAMOKONTROLA (engl. restraint coping) - znači čekanje s djelovanjem dok se ne pojavi prikladan trenutak za reagiranje;

TRAŽENJE POMOĆI - traženje instrumentalne pomoći od strane drugih, pitanje za savjet ili informacije u vezi problema;

TRAŽENJE EMOCIONALNE PODRŠKE - podrazumijeva traženje moralne potpore, razumijevanja i empatije od strane okoline;

TRAŽENJE "ISPUŠNOG VENTILA" - obuhvaća sva ponašanja kojima se otvoreno izražavaju emocije;

ODUSTAJANJE ("MIRENJE SA SUDBINOM") - obuhvaća dvije dimenzije: neangažiranje u ponašanju (engl. behavioral disengagement) i neangažiranje u razmišljanju (engl. mental disengagement) operacionalizirano kroz uključivanje u različite aktivnosti koje će osobu spriječiti da razmišlja o problemu;

POZITIVNA REINTERPRETACIJA I RAST - tendencija da se sa stresom suoči traženjem pozitivnih aspekata stresne situacije;

NEGIRANJE - podrazumijeva neprihvaćanje da stresor postoji i ponašanje kao da problema nema;

PRIHVAĆANJE - znači prilagođavanje na situaciju kakva jest bez nastojanja da se išta promjeni;

OKRETANJE RELIGIJI - traženje pomoći i utjehe u Bogu.

Letak za COVID-19 -> Preuzimanje

prof. Darija Salopek-Žiha